Gdje dijeliti flajere da imaju efekta

Pitanje gdje dijeliti flajere je, iskreno, važnije od pitanja kako flajer treba da izgleda. Možete imati odličan dizajn, kvalitetnu štampu na debljem papiru, jasan poziv na akciju — i sve to propadne ako flajer završi u ruci čovjeka koji žuri na autobus i baci ga u prvu kantu. Lokacija i trenutak dijeljenja odlučuju hoće li neko uopšte pogledati šta piše, a kamoli nazvati broj sa flajera.

Zašto lokacija odlučuje više nego dizajn

Flajer je impulsivan medij. Čovjek ga dobije, ima dvije-tri sekunde da odluči da li vrijedi pažnje. U tim sekundama ne broji se koliko je flajer lijep nego da li je osoba koja ga drži u pravom “modu” — ima li vremena, da li joj je tema bliska, da li je baš tu, na tom mjestu, prirodno zainteresovana za ono što nudite. Zato ista količina flajera, ista cijena štampe, na jednoj lokaciji donese pet poziva, a na drugoj nijedan.

Mjesta gdje flajeri stvarno rade

Najbolji rezultati dolaze tamo gdje ljudi imaju trenutak zastoja — čekaju, stoje u redu, hodaju bez žurbe. To su mjesta gdje pažnja nije podijeljena na deset drugih stvari.

• Ulazi u tržne centre i pijace — najveći protok ljudi, ali i najviše konkurencije, pa flajer mora odmah da se izdvoji.
• Fakulteti i studentski domovi — idealno za usluge, dostavu hrane, kurseve i sve što je vezano za budžet mladih.
• Parkinzi ispred marketa — ljudi čekaju kod kola, imaju minut-dva slobodnog vremena dok pakuju kese.
• Kafići i restorani (na štandu ili uz račun) — publika je opuštena, sjedi, ima vremena da pročita.
• Autobuske i taxi stanice — čekanje je garantovano, samo flajer mora biti kratak jer telefon “krade” pažnju.
• Sajmovi, vašari i lokalne manifestacije — ljudi su tu upravo zato što traže ponude i novosti.
• Sportski tereni i teretane — odlično za lokalne usluge, suplemente, fizioterapiju, ishranu.

Zajednička nit svih ovih lokacija je da se poklapaju sa profilom kupca kojem se obraćate. Flajer za dječiju odjeću ima mnogo veći smisao ispred vrtića nego ispred kladionice, koliko god ta kladionica imala prometa.

Vrijeme dijeljenja je jednako bitno kao mjesto

Doba dana

Jutro (7–9h) i popodne (16–19h) su najjači termini jer se tada ljudi kreću sporije, vraćaju sa posla ili idu u kupovinu za sjutra. U vrijeme ručka (12–14h) pažnja je slaba — svi žure da nešto pojedu i vrate se na posao.

Dan u nedjelji

Petak popodne i subota prijepodne su, po iskustvu iz terena, najproduktivniji — ljudi planiraju vikend, spremni su da probaju nešto novo, manje su pod pritiskom vremena nego radnim danom.

Mjesta koja treba izbjegavati

Koliko god djelovalo logično “što više lokacija, to bolje”, neka mjesta samo troše tiraž bez ikakvog povrata:

• Ulazi zgrada i poštanski sandučići bez dozvole — najčešće završe direktno u kontejneru, a nose i rizik od kazne.
• Vjetrobranska stakla parkiranih auta — iritira vlasnike, procenat čitanja je minimalan.
• Mjesta sa jakim vjetrom i gužvom bez zastoja (raskrsnice, pješački prelazi u pokretu) — flajer se ili izgubi ili baci za deset sekundi.
• Ispred konkurencije bez ikakve suptilnosti — djeluje agresivno i najčešće izazove suprotan efekat.

Kombinacija lokacija po tipu biznisa

Nema univerzalnog odgovora na pitanje gdje dijeliti flajere — sve zavisi od toga kome se obraćate. Evo pregleda koji lokacije najbolje uparuje sa tipom usluge:

Kako pristupiti ljudima da flajer ne bace odmah

Mjesto je pola posla — druga polovina je kako se flajer uruči. Nekoliko stvari koje mijenjaju procenat čitanja:

1. Gledajte osobu u oči i recite jednu rečenicu, ne samo “izvolite” — na primjer “popust od 20% do kraja mjeseca”.
2. Ne gurajte flajer svakome ko prođe — birajte ljude čiji profil odgovara ponudi, tako trošite manje tiraža uz bolji rezultat.
3. Držite flajere u ruci, ne u vrećici iz koje ih vadite sporo — brzina uručenja pravi razliku kad je gužva.
4. Ako lokacija dozvoljava, postavite mali štand ili banner pored sebe — vizuelni signal da tu nešto vrijedi pogledati.

Dozvole i pravila koje treba provjeriti

Prije nego što krenete sa podjelom, provjerite kod lokalne uprave da li je za dijeljenje flajera na javnoj površini potrebna dozvola — u većini opština u Crnoj Gori i regionu to jeste slučaj za organizovanu, dužu akciju (npr. sedmicu dana na istom mjestu), dok kraća, povremena podjela obično prolazi bez problema. Kod tržnih centara i privatnih objekata dozvolu tražite direktno od uprave objekta — neki to naplaćuju, neki dozvole besplatno uz dogovor o terminu.

Kad se lokacija, vrijeme i pristup poklope, flajer prestaje da bude “papirić koji se baci” i postaje ono za šta je i napravljen — direktan kanal do kupca koji je baš tu, baš tada, spreman da čuje ponudu.